Potrosna roba

Epursi muove - konacno se mijenja odnos od humanog prema potrosackom drustvu. Nakon serije strajkova lijecnika, evo novi "napredak" koji nam pruza monopolisticki sustav "osiguranja". Da citiramo monitor.hr : Zdravstvo bi funkcioniralo da nema bolesnih Liječnici će uskoro gledati pacijente isključivo kao - potrošače?!

Na posljednjoj sjednici Upravnog vijeća HZZO-a potpisan je ugovor o provođenju primarne zdravstvene zaštite za tekuću godinu, s famoznim člankom koji privatnim liječnicima specijalistima ukida mogućnost stručne preporuke. Točnije, članak propisuje kako ugovorni doktori medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne smiju na recept prepisivati lijekove koje je osiguranoj osobi preporučio neugovorni specijalist. No, nakon zajedničkog prosvjeda Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog liječničkog zbora zbog oduzimanja prava liječnicima, odlučeno je da se članak neće primjenjivati odmah, nego uz pokusni rok od 6 mjeseci. "Sustav bi mogao dovesti do toga da liječnici ne razmišljaju o pacijentu kao o živom biću, nego kao o potrošaču, odnosno da zaborave kako cijeli sustav u konačnici treba služiti kao pomoć bolesnom čovjeku, a ne neselektivnom smanjivanju potrošnje u zdravstvu po svaku cijenu - upozorava dr. Dragomir Petric, predsjednik Hrvatske udruge liječnika obiteljske medicine...

Naravno, to nije sve, vise o tome u Slobodnoj Dalmaciji :

Osim, dodaje dr. Petric, što je liječnicima u primarnoj zaštiti "uvaljena" nova birokratska obveza ispisivanja poleđine svakog recepta, a nije se postiglo razdvajanje odgovorosti za povećanu potrošnju lijekova između izabranog liječnika i njegova konzultanta specijalista određene grane medicine. Problem je i dalje ostao način na koji sustav funkcionira, ističe dr. Petric i objašnjava kako je namjera Ministarstva i HZZO-a da se liječnici obiteljske medicine, kojima nije omogućena ni odgovarajuća edukacija, suprotstave nalazima iskusnih specijalista privatnika samo floskula. Kolege bi primjenom tog članka bili dovedeni u bezizlaznu situaciju, umjesto da im se odgovarajućim algoritmima pomogne da se potrošnja lijekova smanji, naglašava dr. Petric. U postizanju zadanog cilja ne ide se, objašnjava, u selektivno smanjenje potrošnje lijekova, uz spomenute algoritme, čime bi se mogla zadržati kvaliteta usluge, nego se uvodi neselektivni pristup. A rezultat bi mogao biti to da liječnici u strahu od prekoračenja zadanog limita i novčane kazne koja im slijedi pacijentu ne propišu lijek koji mu je nužno potreban.

Ovaj "napredan" nacin rjesavanja problema, birokratskim putem ocit je nacin da jedan mastodonski sustav, umjesto da trazi unutarnje rezerve ponudom kvalitetnijih usluga putem zdravstvenih paketa primjerene cijene primjeren mogucnostima i potrebama potrosaca, nastoji i dalje odrzati iluziju da je "svakome sve dostupno" a konkretnim mjerama onemogucava razvoj dopunskih i privatnih zdravstvenih osiguranja. Umjesto da se rastereti "drzavno" zdravstvno na nacin da ljudi participiraju aktivno u svom zdravlju, cini se dodatno birokratiziranje. Konkretno - ja zelim kvalitetniju uslugu i spreman sam to platiti vise. Ali ne mogu, jer moram ici lijecniku kojeg nisam izabrao vec moram gubiti od posla cekajuci po 3 do 16!! mjeseci na red za neku pretragu. Naravno, reci ljudima: "nemamo novca za sve" nije politicki pozeljno, s obzirom na strukturu biraca. Ali smanjenja potrosnje nece niti moze biti ako se ne odrede minimalni zdravstveni standardi koji ce biti placeni svakom iz proracuna.